Podrška roditeljima

Oporavak posle porođaja: kako da brinete o sebi

Dolazak bebe menja svakodnevni život, ali izlazak iz porodilišta ne znači da majci više nisu potrebni nega i podrška. Telo se oporavlja od trudnoće i porođaja, porodični odnosi se menjaju, a vi upoznajete svoje dete dok ste umorni i privikavate se na često nepredvidiv ritam dana. Ne postoji isti rok do kog bi svaka žena trebalo da se oseća kao pre. Razumevanje uobičajenih tegoba, pronalaženje načina da ih ublažite i prepoznavanje trenutka kada vam je potrebna stručna pomoć jednako su važni kao učenje kako da brinete o novorođenčetu.

Oporavak posle porođaja: kako da brinete o sebi
Sadržaj članka

Prve nedelje: oporavak i upoznavanje bebe

Način na koji žena doživi porođaj može da utiče na njenu sliku o sebi, bliskost sa bebom i partnerom i sigurnost u novoj ulozi. Priprema za porođaj i prilika da u njemu aktivno učestvuje nekim ženama mogu da ojačaju samopouzdanje. Ipak, to nije merilo majčinske sposobnosti niti preduslov za dobar odnos sa detetom. Tokom prvih nedelja učite da prepoznajete bebine potrebe i reakcije, a istovremeno prolazite kroz telesni oporavak. Mogu da se jave zbunjenost, nesigurnost, osećaj bespomoćnosti i promene raspoloženja. Nedostatak podrške u porodici, udaljenost od bliskih ljudi, malo prilika za razgovor, novčane brige i pritisak da se odmah vratite ranijim obavezama mogu dodatno da otežaju taj period. Ako okolnosti dozvoljavaju, uključivanje u negu bebe još u porodilištu, uz objašnjenja i pomoć osoblja, omogućava vam da upoznate njeno ponašanje i uvežbate osnovne postupke nege. To iskustvo može da smanji nesigurnost po dolasku kući i pomogne vam da se zbližite sa bebom.

Šest nedelja nije rok za potpuni oporavak

Babinje, odnosno puerperijum, tradicionalno označavaju prvih šest nedelja nakon porođaja. Za potpun telesni i emocionalni oporavak, međutim, može da bude potrebno znatno više vremena. Odmor, odgovarajuća ishrana, razumevanje promena u telu i postepeno vraćanje aktivnostima treba da budu usklađeni sa vašim stvarnim potrebama, a ne sa očekivanjem da što pre nastavite sve po starom. Zdravstveno stanje, način porođaja i eventualne komplikacije utiču na to šta vam u kojoj fazi prija i šta je primereno. Praktična pomoć i ublažavanje svakodnevnih tegoba takođe su deo oporavka, bez potrebe da se svim ženama nameće isti tempo.

Kontrole prate vaše potrebe, ne samo kalendar

Zdravstvena nega nakon porođaja obuhvata fizičko i emocionalno stanje, dojenje i poteškoće koje mogu da se pojave. Ona se ne završava otpustom iz porodilišta niti jednom kontrolom. Američki koledž akušera i ginekologa (ACOG) u smernicama za Sjedinjene Američke Države preporučuje kontakt sa zdravstvenim radnikom zaduženim za postporođajnu negu u prve tri nedelje i sveobuhvatan pregled najkasnije dvanaest nedelja nakon porođaja. To nije univerzalan raspored niti razlog da se prvi kontakt odlaže: Svetska zdravstvena organizacija preporučuje negu neposredno posle porođaja i dodatne kontakte u prvim danima i nedeljama. Plan treba uskladiti sa lokalnim smernicama i vašim zdravstvenim potrebama. Povišen krvni pritisak u trudnoći i drugi faktori rizika mogu da zahtevaju ranije praćenje. Ako primetite zabrinjavajući simptom, javite se i pre zakazane kontrole.

Nega dojki tokom dojenja

Dojkama je dovoljna jednostavna i nežna nega. Za svakodnevno pranje obično je dovoljna mlaka voda. Ako je potrebno, možete koristiti blag sapun, ali često pranje bradavica sapunom može da isuši i nadraži osetljivu kožu. Posle pranja ih pažljivo osušite, bez trljanja. Grudnjak treba da pruža udobnu potporu, bez stezanja i pritiska na dojke. Ako mleko curi između podoja, mogu da pomognu upijajući tuferi za dojilje. Menjajte ih redovno da koža ne bi dugo ostajala vlažna.

Bolne bradavice: prvo proverite položaj i prihvat dojke

Bol i oštećenja bradavica često su povezani sa položajem bebe ili suviše plitkim prihvatom dojke. Kada je prihvat dobar, bradavica i odgovarajući deo areole, tamnijeg kruga oko nje, nalaze se duboko u bebinim ustima, bez stalnog bolnog trenja ili pritiska na bradavicu. Zato je pronalaženje uzroka važnije od samog ublažavanja tegoba. Promena položaja, nežno sušenje nakon pranja i podoja i kratko ostavljanje bradavica na vazduhu mogu da smanje dodatno nadraživanje. Ako vam je potrebna krema za bradavice, prvo proverite da li je pogodna za upotrebu tokom dojenja. Bol pri svakom podoju, pukotine, krvarenje ili pogoršanje tegoba razlog su da što pre zatražite pomoć babice, savetnice za dojenje ili drugog kvalifikovanog zdravstvenog radnika. Osim prihvata dojke, nekada treba proveriti i da li postoji infekcija ili neki drugi uzrok bola.

Izmlazanje i silikonske bradavice ne zamenjuju stručnu procenu

Kada bol onemogućava ili znatno otežava dojenje, privremeno ručno izmlazanje ili upotreba pumpice može da omogući bebi da i dalje dobija majčino mleko dok se bolno područje oporavlja. Način i količinu izmlazanja treba prilagoditi stanju dojke i potrebama hranjenja. Silikonski nastavak za bradavicu, poznat i kao silikonska bradavica ili šeširić, može da bude koristan u određenim situacijama, ali nije prvi izbor kod bolnih bradavica i sam ne rešava uzrok tegoba. Njegova upotreba treba da bude praćena stručnom procenom prihvata dojke i prenosa mleka, jer neke bebe sa nastavkom mogu da sisaju manje efikasno.

Trajanje podoja ne određuje se unapred u minutima

Koliko će podoj trajati treba da zavisi od bebinih potreba i znakova sitosti, a ne od sata. Nema koristi od produžavanja podoja samo da bi se dostigao određeni broj minuta, niti od prekidanja pre nego što beba završi. Posmatrajući njeno ponašanje, lakše ćete uskladiti hranjenje sa onim što joj je zaista potrebno. Bol ili teškoće sa sisanjem treba rešavati uz stručnu podršku, a ne strogim pravilima o trajanju podoja.

Napete dojke, izmlazanje i mastitis

Napete, otečene ili bolne dojke mogu da otežaju dojenje. Otežan protok mleka i otok tkiva mogu biti deo zapaljenskog procesa. Mastitis je zapaljenje dojke koje može da izazove bol, crvenilo, otok i osetljivost, ponekad uz temperaturu i opštu malaksalost. Može da bude pretežno zapaljenske prirode ili da uključuje bakterijsku infekciju, pa odgovarajući postupak zavisi od kliničke procene. Ručno izmlazanje male količine mleka može da ublaži napetost; pumpica se po potrebi može koristiti za hranjenje bebe ili održavanje laktacije. Ipak, dojke ne treba rutinski potpuno prazniti posle svakog podoja. Dodatno izmlazanje kada nije stvarno potrebno može da poveća proizvodnju mleka i pogorša otok i zapaljenje. Ako beba teško sisa ili se jave jak bol, crvenilo, otok, temperatura ili drugi znaci zapaljenja, obratite se zdravstvenom radniku radi procene.

Kako ublažiti zatvor posle porođaja

Zatvor je čest tokom oporavka, a osetljiva međica, povređeno tkivo ili konci mogu pražnjenje creva da učine još neprijatnijim. Dovoljno tečnosti i vlakna iz povrća, voća i integralnih žitarica pomažu redovnom pražnjenju. Izbegavajte snažno ili dugotrajno napinjanje na toaletu, jer povećava pritisak i bol u tkivu koje zarasta. Pri uobičajenom pražnjenju creva konci veoma retko pucaju. Nekim ženama je prijatnije ako to područje blago pridržavaju čistim uloškom ili drugim mekim, čistim materijalom. Kada ishrana i tečnost nisu dovoljne, može biti potreban laksativ. Posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom o izboru, naročito ako dojite, kako bi preparat odgovarao vašem zdravstvenom stanju i načinu hranjenja bebe.

Hemoroidi: ublažavanje tegoba i izbegavanje napinjanja

Hemoroidi posle porođaja mogu da izazovu bol, svrab, otok i osetljivost, naročito tokom sedenja i pražnjenja creva. Odgovarajuće kreme za lokalnu primenu, uključujući neke sa anestetikom, ili čepići mogu da ublaže tegobe, ali prethodno proverite sa zdravstvenim radnikom da li su pogodni za vas. Odmaranje na boku smanjuje pritisak, a čist uložak po potrebi može da pomogne u održavanju higijene i doprinese udobnosti. Sprečavanje zatvora važan je deo ublažavanja tegoba: tečnost, vlakna i izbegavanje dugog napinjanja pomažu da se stanje ne pogorša. Vežbe za karlično dno mogu da budu deo oporavka kada su primerene i bezbolne, ali ne leče direktno hemoroide. Tegobe koje ne prolaze, pojačavaju se ili su praćene značajnim krvarenjem zahtevaju pregled.

Nega međice i tkiva koje zarasta

Međica je područje između spoljašnjih polnih organa i analnog otvora. Posle porođaja može da bude otečena i osetljiva, posebno ako je tkivo povređeno ili je rana ušivena. Blaga higijena, redovno menjanje uložaka i pažljivo sušenje pomažu da područje ostane čisto, bez dodatnog nadraživanja. Važno je i da se smanji mogućnost prenošenja mikroorganizama iz analnog predela prema polnim organima.

Nežno čišćenje, bez trljanja

Operite ruke pre i posle menjanja uloška. Upotrebljeni uložak uklonite pažljivo, a na novom izbegavajte da dodirujete površinu koja će biti uz kožu. Međicu možete blago isprati toplom vodom, uz čišćenje i brisanje od napred ka nazad. Osušite je blagim tapkanjem čistim, mekim papirnim ubrusom ili drugim odgovarajućim čistim materijalom; nemojte trljati mesto gde su konci. Redovno menjajte uloške i održavajte kožu čistom i suvom, bez nepotrebnih proizvoda koji mogu da je nadraže. Sve jači bol, izražen otok, gnoj, neprijatan miris ili otvaranje rane zahtevaju medicinsku procenu.

Izaberite položaj koji ne pojačava bol

Sedenje može da stvara pritisak na osetljivu međicu i mesto gde su konci. Uspravan, ali opušten položaj i ravnomernija raspodela težine mogu da ga učine prijatnijim. Sedajte polako, uz oslonac na ruke ako vam to pomaže, umesto da se spustite naglim pokretom koji boli. Nekim ženama blago aktiviranje mišića zadnjice pomaže da bolje kontrolišu pokret. To je mogućnost za veću udobnost, a ne obavezna medicinska tehnika niti zamena za vežbe karličnog dna. Ako vas položaj boli, promenite ga ili rasteretite međicu. Udobna podloga i povremeno odmaranje na boku mogu da smanje pritisak. Način sedenja prilagodite svom oporavku, bez forsiranja.

Karlično dno se oporavlja postepeno

Mišići karličnog dna pružaju potporu organima male karlice i pomažu u kontroli mokrenja i pražnjenja creva. Trudnoća i porođaj mogu znatno da ih opterete. Namerno stezanje i opuštanje ovih mišića, poznato kao Kegelove vežbe, može da doprinese njihovom jačanju i boljoj kontroli mokrenja. Kada početi i kako vežbati zavisi od zdravstvenog stanja, naročito posle ozbiljnije povrede međice, operacije ili drugih komplikacija. Ne treba nastavljati vežbe uprkos bolu. Ako niste sigurni šta je primereno, zdravstveni radnik ili fizioterapeut specijalizovan za karlično dno može da vam pomogne da oporavak prilagodite svojim stvarnim potrebama.

Emocionalno zdravlje je deo oporavka

Hormonske promene, iscrpljenost, nedostatak sna, telesne tegobe i briga o novorođenčetu mogu da utiču na raspoloženje. Zabrinutost, razdražljivost, tuga i osećaj preopterećenosti mogu da se jave i kada je trudnoća bila planirana, a beba dugo željena. Ta osećanja zaslužuju pažnju, a ne procenjivanje koliko je majka zahvalna ili sposobna. Važno je razlikovati prolaznu postporođajnu tugu od teškoća koje traju, pogoršavaju se ili zahtevaju hitnu pomoć.

Postporođajna tuga u prvim danima

Postporođajna tuga, poznata i kao bebi-bluz, najčešće počinje u prvim danima, ponekad još u porodilištu. Mogu da je prate plačljivost, pojačana osetljivost, razdražljivost, zabrinutost i umor. Može da bude povezana sa hormonskim promenama, telesnim oporavkom i privikavanjem na nove zahteve. Plakanje ponekad oslobađa emocionalnu napetost i samo po sebi ne znači da žena ne može da brine o bebi. Zbog prolaznih osećanja ne treba da osećate krivicu, ali pratite koliko dugo traju i koliko su jaka. Postporođajna tuga obično prolazi u roku od dve nedelje. Ako traje duže, postaje intenzivnija ili otežava svakodnevni život, potrebna je stručna podrška.

Kada treba pomisliti na postporođajnu depresiju

Postporođajna depresija nije isto što i kratkotrajna tuga tokom prvih dana. Može da se ispolji dugotrajnijim ili izraženijim sniženim raspoloženjem, gubitkom interesovanja, beznađem, jakom anksioznošću i teškoćama u svakodnevnom funkcionisanju. Ne mora da počne odmah nakon porođaja, već može da se pojavi i kasnije tokom prve godine. Obratite se zdravstvenom radniku ako tegobe traju duže od dve nedelje, pogoršavaju se ili ometaju brigu o sebi i bebi. Dve nedelje nisu obavezan period čekanja: kod ozbiljnih simptoma pomoć treba tražiti odmah. Pravovremena procena i podrška jednako su važne za emocionalno zdravlje kao odgovarajuća nega za telo.

Izražena zbunjenost i gubitak dodira sa stvarnošću traže hitnu pomoć

Misli o tome da povredite sebe ili bebu, izražena zbunjenost ili gubitak dodira sa stvarnošću ne smeju se pripisivati uobičajenoj postporođajnoj tuzi. Mogu da ukazuju na ozbiljnu krizu, uključujući postporođajnu psihozu, koja zahteva hitnu medicinsku procenu. To ne znači da svaka neželjena misao predstavlja nameru da se nekome naudi, ali o takvim simptomima treba odmah razgovarati sa stručnjakom. Ako postoji neposredna opasnost, bez odlaganja zatražite hitnu medicinsku pomoć.

Simptomi sa kojima ne treba čekati zakazanu kontrolu

Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamenjuje individualni savet, pregled, dijagnozu ili lečenje. Potrebe nakon porođaja zavise od načina porođaja, zdravstvenog stanja i mogućih komplikacija. Pitanja o nezi, dojenju, lekovima i oporavku razjasnite sa lekarom, babicom ili drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnikom. Ozbiljne komplikacije nisu vezane samo za dane provedene u porodilištu: mogu da nastanu nedeljama ili mesecima kasnije, a neke tegobe zahtevaju pažnju i tokom prve godine. Ako su simptomi zabrinjavajući, nemojte čekati redovnu kontrolu.

Iznenadno ili veoma obilno krvarenje

Odmah zatražite hitnu medicinsku pomoć ako se pojavi iznenadno ili veoma obilno krvarenje, naročito ako za jedan sat potpuno natopite jedan ili više higijenskih uložaka, izbacujete ugruške veće od jajeta ili primetite da izbacujete tkivo. Ne čekajte da se pojave svi ovi znaci niti da dođe vreme zakazane kontrole.

Otežano disanje, bol, neurološki simptomi i infekcija

Zatražite hitnu medicinsku pomoć ako imate otežano disanje, bol u grudima, nesvesticu, konvulzivni napad, izuzetno jaku ili neuobičajenu glavobolju, smetnje vida, jak bol u stomaku ili izražen bol ili otok jedne noge. Temperatura od 38 °C ili viša, vaginalni sekret neprijatnog mirisa, bol koji se pojačava ili drugi znaci moguće infekcije zahtevaju medicinsku procenu bez odlaganja. Ozbiljne simptome i one koji postaju sve izraženiji ne treba objašnjavati uobičajenim oporavkom.

Nazad u Centar za roditelje